Poster filma

Mirotvorac je dokumentarni film Ivana Ramljaka o tragičnom ubojstvu Josipa Reihla-Kira, načelnika policije u Osijeku tijekom 1991. godine. Film je premijerno prikazan 3. travnja 2025. godine na festivalu dokumentarnog filma ZagrebDox, gdje je izazvao toliko zanimanje publike da je na dan zatvaranja festivala (6. travnja) dobio dodatnu projekciju. Scenarij za film potpisuju Drago Hedl, Hrvoje Zovko i Ramljak, a film se primarno sastoji od arhivskih snimaka iz arhive Hrvatske radiotelevizije, popraćenih komentarima sudionika navedenih događaja.

Film Mirotvorac opisan je kao kontroverzan jer je iznio teške optužbe na račun hrvatskih vlasti i političke pozadine ubojstva Reihla-Kira, koja nikada nije razjašnjena. Unatoč uspjehu na Zagreb Doxu, film je imao vrlo ograničenu kino distribuciju, a bio je i meta zabrana uslijed prosvjeda određenog broja braniteljskih udruga koje su se protivile prikazivanju filma. Jedno je vrijeme bio dostupan za gledanje online uz nadoplatu, a 12. veljače 2026. godine HRT ga je prikazao na drugom programu u večernjem terminu. Film je dobio univerzalne pohvale kritičara te je opisan kao iznimno kvalitetan i duboko potresan. Dobio je i niz nagrada, kako domaćih tako i međunarodnih, među kojima se posebno ističe Velika zlatna arena za najbolji film iz 2025. godine.

Lav snimljen u zoološkom vrtu Darica

• ... da se rika lava može čuti i na udaljenosti od 8 km?
• ... da Island leži na Srednjoatlantskom grebenu?
• ... da neke ostrige tokom života mogu promijeniti spol?
• ... da se lutka Barbie preziva Roberts?
• ... da je prva službena košarkaška utakmica odigrana 20. januara 1892. godine?
• ... da se Ciceronov rob Tiron smatra začetnikom stenografije?
• ... da su na Mjesecu postojale vulkanske aktivnosti u vrijeme kada su dinosauri živjeli na Zemlji?
• ... da je San Marino osnovan prema tradiciji u ranom 4. vijeku?
• ... da su Ramzes II i Hatušili III sklopili jedan od najstarijih poznatih mirovnih ugovora?

Karta makroseizmičkog intenziteta

• 24. juna – Sjeverozapadnu i središnju Venezuelu (na slici) pogodila dva uzastopna potresa magnitude 7,2 i 7,5 Mw. Najmanje 188 osoba je poginulo, a preko 40.000 osoba vodi se kao nestalo.
• 23. juna – U Boliviji uklonjene posljednje cestovne blokade i obustavljeni masovni antivladini protesti na temelju sporazuma administracije predsjednika Rodriga Paza i Bolivijskog radničkog centra. Protesti su izbili na Međunarodni praznik rada, a doveli su do najmanje 17 smrtnih slučajeva.
• 20. juna – Flamingo revolucija okupila desetke hiljada ljudi u Tirani na jednom od najvećih protesta u Albaniji u posljednjih nekoliko decenija. Protesti protiv projekata Jareda Kushnera za izgradnju luksuznih odmarališta na zaštićenoj albanskoj obali potaknuli su šire proteste protiv korupcije i vlade Edija Rame.
• 17. juna – Američki predsjednik Donald Trump i iranski predsjednik Masud Pezeškijan potpisali Islamabadski memorandum, okvirni sporazum kojim se proglašava prekid vojnih operacija na svim frontovima i otvara rok od najviše 60 dana za konačni sporazum o okončanju rata u Iranu.
• Europski glavni gradovi kulture za 2026. godinu su Trenčín i Oulu. (godišnji događaj)

• 1097. – U sklopu Prvog križarskog rata, križarska vojska predvođena Bohemondom I porazila je seldžučku vojsku Kilidža Arslana I u bitci kod Dorileja.
• 1646. – Rodio se Gottfried Leibniz, veliki njemački naučnik, erudit i filozof, jedan od prvih formulatora sustavnijeg filozofskog optimizma.
• 1960. – Tadašnja krunska zemlja Gana, dotadašnja Zlatna Obala, stekla status samostalne republike nakon što je vlast u državi, kao predsjednik, preuzeo Kwame Nkrumah.
• 1966. – Savezni sekterar za unutrašnje poslove, Svetislav Stefanović, i potpredsjednik SFR Jugoslavije, Aleksandar Ranković, smijenjeni su sa svojih pozicija na takozvanom "Brijunskom plenumu" zbog prisluškivanja predsjednika Tita i šovinističke politike prema Albancima.
• 1983. – Preminuo je Buckminster Fuller (na slici), veliki američki arhitekt i inovator poznat po svojim geodezičnim kupolama u kojima je vidio rješenje brojnih urbanističkih problema.

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 67.853.903 članka, od čega je 461.822 na srpskohrvatskom.

Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 369.799 korisnika, od čega je 321 aktivan (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).